Razgovor sa Nori - Geten

Nori je proslavljenia aktivist/kinja, ili kako više voli za sebe da kaže „jeretik/čarka“. Skoro je dobio/la sudski spor za nespecifikovanje pola (ni muško, ni žensko), po kome neodređeni pol mora biti priznat u australijskom zakonu.

Kako razgovarati sa nekim ko je već razgovarao sa svima? Pa pomislio sam, zašto da ne pustim ovo fascinantno ljudsko biće da samo ispriča svoju priču i predstavi svoja mišljenja. Želeo sam da razgovaram sa Nori aktivistom/kinjom, nekim ko je imao neverovatan život i iskustva koji premašuju jedan važan sudski spor.

Nervozno okrenem Norin broj telefona. Nakon oklevanja, tokom kog prekorim sebe što nisam unapred pripremio nekoliko pitanja, pitam ga/je da mi kaže nešto o svojoj borbi protiv autoriteta. On/a me blago prekori jer tražim da ponavlja stvari koje se mogu naći online u njegovoj autobiografiji, ali ipak počne da priča o svom detinjstvu: kako su ga/je grdili jer se igra sa lutkama, tukli prutom što ne izlazi već ostaje kod kuće da čita, kako ga/ju je direktor škole korio zbog stripa u školskim novinama, i hvalio njegovo/njeno crtanje, itd.

4695769 orig
„Naravno da želim da se venčam i da to bude zakonski. Ne sumnjam da će se to jednog dana i desiti, samo je pitanje vremena. Država ne može doveka da osporava pravo na brak čitavoj jednoj grupi ljudi koji nisu ni muškarci ni žene.“

Po odrastanju Nori postaje deo kolektivnih borbi. Pošto je saznao/la da je kazna za ljubljenje sa drugim dečakom 3 godine, 7 za dodirivanje i 14 za seksualni odnos, pridružuje se kampanji protiv moralnog progona (Campaign Against Moral Persecution, CAMP).  Kasnije se priključuje i kampanji protiv Nacionalnog Fronta Zapadne Australije, a danas nastavlja svoj antirasisitički angažman u pokretu za prava izbeglica.

U međuvremenu, pokušavajući da pobegne od maltretiranja na radnom mestu, Nori se prijavljuje za posao u javnoj službi, koja se ponosi svojom antidiskriminacionom politikom. Po Norinom sećanju, lista zabranjenih reči i dela nikako nisu u skladu sa ukidanjem kulture diskriminacije. Najpre su nadređeni ocenjivali Norin rad najvišim ocenama, a onda je Nori odlučio/la da se oblači na poslu onako kako voli. Otad, kad god bi Nori stigao/la na posao, njen šef bi beležio šta je tog dana obukao/la, i na kraju je i predložio da bude otpušten/a. Ali Nori se usprotivio/la, i na kraju i dobio/la stvarno unapređenje i premeštaj na drugo radno mesto više u hijerarhiji. On/a se s emocijom priseća da se javnoj službi pridružio/la jer želi da služi zajednici.

Potom započnemo priču o sudskom slučaju. Pitam ga/je da li smatra da je njegova/njena strateška uloga kao aktiviste/kinje bila podređena narativu koji ga/ju je tretirao kao zavrtanj u zakonskoj mašini. Nori kaže da jeste odigrao/la stratešku ulogu u isterivanju pravde u ovom sudskom sporu, ali da je slika šira. Nori je uvek radio/la u saradnji sa drugima, od organizacija za prava trans osoba (the Transgender Liberation Coalition), do organizacije Sex And Gender Education. I dok izgleda kao da se ovaj sudski proces bavio samo dvema osobama, Norina dela su oduvek bila kolektivne prirode.

Potom razgovaramo o Norinoj budućnosti. Pomenem da je nedavno promenio/la svoj status na Fejsbuku u „veren/a“ i pitam ima li plan da se zakonski venča. Nori se osmehne i kaže „ne misliš valjda da je slučajnost što sam se verio/la odmah nakon donošenja presude kojom se kaže da nisam ni ženskog ni muškog pola. Naravno da želim da se venčam i da to bude zakonski. Ne sumnjam da će se to jednog dana i desiti, samo je pitanje vremena. Država ne može da osporava pravo na brak čitavoj jednoj grupi ljudi koji nisu ni muškarci ni žene doveka.“ U sebi se divim inteligenciji čitavog plana.

Norino držanje, bržljivo negovano, ali opet i prilično iskreno, zdravorazumskog je tipa, nikada potpuno optimistično, nikada do kraja cinično. Pitam Nori da prokomentariše svoje nedavne komentare (naširoko razmatrane u australijskoj queer zajednici), kada je osudila one koji poriču ljudima pravo da o sebi govore kao o „trandžama“. Nori se isprsi – znak da mu/joj je ovo važna tema.

„U vreme kada sam se bavio/la drag performansom, bio/la sam deo zajednice ljudi koji su sebe nazivali „trandžama“. Neki od nas su bili bankari, i oblačili se vrlo formalno i pristojno tokom dana. Neki drugi među nama imali su operacije i bili na hormonima. Za sebe smo govorili da smo trandže jer smo išli preko granica roda. Biti trandža bilo je vrlo važna stvar i sastavni deo nas, onoga što smo i šta radimo, a ponekad smo zbog toga i plaćale ogromnu cenu. Svi smo se suočavali sa diskriminacijom, a ponekad i sa napadima zbog onoga što smo radile, a bili smo zajednica koja je trpela maltretiranje jer je bila deo te zajednice. Reći da je reč trandža nedopustiva i pogrešna, i da neki od nas nisu imali pravo da je koriste jer su bili samo drag izvođači je potpuno apsurdno. To nije bio tek nečiji hobi, bila je to zajednica i izražavanje onoga što jesmo, naše suštine.“

Nori mi potom priča o grupi ponosa trandža koja je bila aktivna devedesetih, a koja je osnovana pošto je jedna od njih bila izbačen iz kluba od strane obezbeđenja jer je bila „trandža“. Menadžer se izvinio i dozvolio im da koriste prostorije kluba besplatno kako bi prikupili novac za svoju trandža sekciju u okviru Mardi Gra povorke (godišnja parada ponosa LGBT osoba i festival LGBT zajednice u Sidneju, Australija, prim. prev.). Ovo je, kako kaže Nori, mnogo važnije od smaranja oko toga ko sme, a ko ne da sebe zove ovako ili onako.

Ali ovo nije jedina stvar oko koje se Nori ne slaže sa trenutnom aktivističkom kulturom (odnosno, jednim njenim delom, prim.prev).  Nori kritikuje i kampanje zasnovane na preterano malim koalicijama, na primer gej i lezbejske grupe koje isključuju biseksualne osobe i osobe rodno i seksualno različite, ili queer grupe koje ne ostavljaju dovoljno prostora za svoje strejt saveznike/ce. Kada ga/je pitam smatra li da je levica danas previše uskogruda, on/a se priseća ironično kako su i njega/nju nekada izbegavali i izbacivali zbog toga što je „strejt muškarac“ tokom studentskih dana. Problem kako kaže, je uvek bio tu.

Skrenem mu/joj pažnju na to da je veći deo njegovog rada  - od sudskog slučaja do odbrane prava da se nazivaš „trandžom“ – uključivao borbu protiv ograničavajućih etiketa. Nori uzvrati da nisam skroz u pravu, te da on/a nema ništa posebno protiv etiketa: poenta je da te etikete nemaju, niti daju nikakvu posebnu moć niti privilegije, i da mi treba da vladamo nad njima, a ne one nad nama.

U tom trenutku se našalim na svoj račun da mora da sam već 47. osoba koja od Nori traži intervju. Nori odgovara da je neke intervjue počeo/la da odbija. Onda mi ispriča priču o jednoj francuskoj televizijskoj stanici koja je od njega/nje tražila da odvoji dva dana za produženi intervju, ali su zgroženo reagovali na predlog da Nori za to plate, ili da je bar časte ručkom! Shvatam da je Nori osoba koja mnogo vremena provodi u borbi za bolji svet, radeći stvari koje su važne za dobrobit mnogih, a da je retko, ako i ikad za to dobila i centa. Iznenađen sam, i ne po prvi put, nepravdom prema osobama kao što je Nori, i time da ne dobijaju ništa, nikakvu nadoknadu neophodnu za život, za užasno veliki posao koji obavljaju u ime raznih zajednica.

Postoji li nešto što su, po tvom mišljenju, mediji pogrešno shvatili kada je tvoja priča u pitanju, pitam ga/je. „Moj slučaj nema veze sa rodom,“ odgovara Nori, „jer rod nema nikakvo zakonsko značenje, moj slučaj ima veze sa polom. Sud je odlučio, uz pomoć nekoliko lekara, da sam ja bespolna.“  Postavljam poslednje pitanje, da li postoji neki deo njegovog/njenog života koji bi želeo/la da bude izražen, a koji je možda bio zanemaren. „Čitajte Kventina Krispa ako želite da saznate kako da budete osamljeni jeretik, pristojan i iskren, i gledajte film Žitje Brajanovo,“, kaže. A potom, nakon razmenjenih pozdrava i izraza pristojnosti, intervjuu dođe kraj.

Reč autora intervjua: Ovaj članak sadrži reč koju neki čitaoci mogu smatrati uznemirujućom i/ili uvredljivom. Sama reč „trandža“ i nedavne diskusije u zajednici u vezi sa njenom upotrebom, imaju posebno mesto u Norinoj priči o borbi, ali želimo da naglasimo da je ovo jedna lična perspektiva. U pitanju je vrlo kontroverzan termin i njegova upotreba u tekstu ne znači da dajemo „dozvolu“ za njegovu upotrebu. Preporučujemo da pročitate i drugačija gledišta u vezi sa ovim terminom. Evo nekih linkova – to nije sve, i naglašavamo da su neki od ovih uzvora takođe lična gledišta i iskustva.

http://blakecroissant.wordpress.com/2013/07/11/why-you-shouldnt-use-the-word-tranny-part-2/
http://www.glaad.org/reference/transgender
http://juliaserano.blogspot.com.au/2014/04/a-personal-history-of-t-word-and-some.html
http://katebornstein.typepad.com/kate_bornsteins_blog/2009/07/who-you-calling-a-tranny.html

Prevod:MJ
Izvor: www.upswellmag.com

Ličnosti

  • Kristina Ferari: „Seks radom se dobrovoljno bavim, nije pravedno da me kažnjavaju“ +

    Kristina Ferari: „Seks radom se dobrovoljno bavim, nije pravedno da me kažnjavaju“ Na Međunarodnom festivalu queer filma, Merlinka, biće prikazan i film Nikole Spasića, „Kristina“. Razgovarali smo sa Kristinom Milosavljević, alias Kristinom Ferari, glavnom protagonistkinjom filma. Opširnije...
  • Profesor Đorđević: Promena pola nije hir +

    Profesor Đorđević: Promena pola nije hir Niko ne želi da je u tuđoj koži, govorili su još grčki filozofi, međutim, ima i onih koji ne vole ni što su u svojoj. Opširnije...
  • Žarana Papić: Feminističko sećanje, generacijski prenosi i suživoti +

    Žarana Papić: Feminističko sećanje, generacijski prenosi i suživoti Pre dvadeset godina, 10. septembra 2002. umrla je Žarana Papić, jedna od glavnih osnivačica organizacije Geten, izuzetna teoretičarka, antropološkinja i zagovornica feminističke kritičke misli i doajenka jugoslavenskog feminističkog pokreta. Opširnije...
  • Haled Hoseini ponosno saopštio da mu je ćerka trans +

    Haled Hoseini ponosno saopštio da mu je ćerka trans Haled Hoseini, romanopisac, ambasador dobre volje UNHCR-a i lekar, autor bestselera „Lovac na zmajeve“ i „Hiljadu čudesnih sunaca“, 14. jula je saopštio na društvenim mrežama da se jedna od njegovih Opširnije...
  • Mikaela Hae Rodriges: Ljubav pobeđuje +

    Mikaela Hae Rodriges: Ljubav pobeđuje Mikaela Hae Rodriges po španskoj ili M. Džej Rodrigez prema engleskoj transkripciji prva je transrodna glumica i pevačica koja je na 79. dodeli Zlatnih globusa u istoriji ove nagrade dobila Opširnije...
  • 1