Trans žene su žene: „Nije stvar u onome što ti je među nogama, već kako sebe vidiš“ - Geten

nisha ayub

To što su primorane da budu nage među zatvorenicima i pružaju im oralni seks, užasno je iskustvo za neke od trans žena u Maleziji koje su u zatvoru zbog toga što su ‘imitirale žene’. Kako bi sprečile dalje maltretiranje od strane zatvorenika i dobile zaštitu, neke trans žene pružaju usluge seksualne prirode načelniku zatvora, takođe poznatom kao ’tatica’. Niša Ajub, aktivistkinja i zaštitnica malezijske transrodne zajednice i programska menadžerka jedine transrodne inicijative u malezijskom NGO sektoru, bila je i sama žrtva takvog zlostavljanja kada je bila dvadesetogodišnjakinja.

Dok je bila u gradu sa prijateljima, ne znajući da čini prekršaj, religiozna policija je privela. Prema članu 28 šerijatskog zakona (razlikuje se od države do države), zabranjeno je ’oponašati ženu’ ili ’preoblačiti se u žensku odeću’. Ovaj član se koristi specijalno za transrodne osobe u okviru muslimanske zajednice u Maleziji.

Tri meseca je Niša provela u muškom zatvoru. Njeno iskustvo u tom kratkom vremenskom periodu  bilo je toliko stravično, da ga nikada neće zaboraviti. Ova sećanja ili pre noćne more, pretvorile su je u hrabru i dragocenu zaštitnicu transrodne zajednice u Maleziji.

U crnoj odeći, sa predivnom ravnom, dugom kosom i visećim minđušama, Niša me dočekala u centru u kome radi. Sa osmehom na licu, zahvaljuje mi što pružam priliku njenoj zajednici na vidljivosti. Bilo je to jednog nedeljnog popodneva, i dok joj se ja izvinjavam što joj oduzimam slobodno vreme, ona mi stavlja jasno do znanja da je to u redu i odgovara, „sve za moju zajednicu!“

Trans žene su visoko marginalizovana i progonjena grupa u Maleziji. Niša kaže da većina napada na trans žene nisu prijavljeni, pa je tako teško dobiti preciznu statistiku o tome koliko njih je ubijeno ili su iskusile zlostavljanje. Međutim, na osnovu slučajeva koji su prijavljeni centru, zabeleženo je 6 slučajeva zločina iz mržnje koji su se završili smrću i tri samoubistva prošle godine, kao i 5 slučajeva zločina iz mržnje koji su zamalo doveli do smrtnog ishoda i 3 ubistva prošle godine.

Trans žene u Maleziji često su suočene sa teškim prekršajima kao što su ubistva, pretnje smrću i različiti oblici nasilja. Trpe otvorenu diskriminaciju i konstantno su maltretirane u javnosti (uglavnom od strane muškaraca), religioznih organa vlasti i policije. Niša objašnjava da u poređenju sa trans muškarcima, trans žene trpe veću diskriminaciju i maltretiranje zbog svoje vidljivosti. Pre se uoči kada se muškarci transformišu u žene, u odnosu na žene koje se transformišu u muškarce.

Diskriminacija i nasilje koje trans žene trpe počinje kod kuće i u školi. Zbog neprihvatanja od strane porodice, neke trans žene bivaju izbačene iz svojih domova, ponekad dok su još uvek tinejdžerke, i tako postaju beskućnice u vrlo ranom dobu, kaže Niša. Da situacija bude gora, 2012. Malezijsko ministarstvo obrazovanja poslalo je smernice školama za roditelje i profesore kako bi lakše identifikovali učenike/ce koji/e pokazuju ponašanje slično onome LGBT zajednice i tako nasumice odabrali učenike/ce koji su poslati u vladine rehabilitacione centre.

Ograman protest od strane organizacija civilnog društva protiv ovakve prakse je zabeležen. Od najranijih dana, mnoge trans žene nemaju podršku, razumevanje, prostor na kome mogu da prihvate i shvate promene u njima samima i njihovom identitetu. Mnoge trpe društvenu izolaciju zbog svog identiteta, bivaju označene kao narodni neprijatelji i neprijatelji islama, a njihovo ponašanje smatra se da je u protivnosti sa moralnim vrednostima nacije.

Ovaj problem je intenziviran negativnim stavovima o LGBT zajednici koji se prikazuju u medijima. Iako su trans žene muslimanke direktno pogođene šerijatskim zakonom, trans žene nemuslimanke hapšene su i osuđivane zbog „nepriličnog i razvratnog ponašanja“. 

Na osnovu izveštaja iz 2010. (UNGASS Country Progress Report – Malaysia), skoro 80% transrodne populacije bilo je uključeno u seksualni rad u nekom trenutku. Niša smatra da je razlog tome visok stepen nezaposlenosti u okviru zajednice što je i najveća prepreka ka postizanju ekonomske sigurnosti. Iako su mnoge kvalifikovane ili su završile školu, većina poslodavaca ne upošljava trans žene, što im otežava mogućnost zarađivanja za život, pa čak i puko preživljavanje.

Mnoge trans žene koje nemaju posao i dom dolaze u centar gde Niša radi na sličnim problemima, i traže pomoć u vezi sa osnovnim potrebama. Seksualni rad je poslednje čemu pribegavaju kao sredstvu u cilju preživljavanja, čak iako neke zarađuju i čak samo 1,75 dolara po klijentu ili usluzi. Kao ishod opasnosti ovog posla, transrodne osobe nažalost čine 10% HIV pozitivnih osoba u Maleziji (na osnovu izveštaja iz 2010, UNGASS Country Progress Report – Malaysia).

Niša ističe da je nasilje nad trans ženama veliki problem koji proizlazi iz nedostaka razumevanja ove zajednice. Ona veruje da kroz prihvatanje, većina problema može biti ublažena. Nemogućnost da se unese promena pola u ličnoj karti i podvrgne operaciji promene pola u Maleziji, borbe su sa kojima trans zajednica nastavlja da se nosi na putu ka dobijanju prihvatanja.

Niša je sigurna da su malezijski mladi otvoreniji za probleme sa kojima se trans žene suočavaju. Ona ih informiše o LGBT zajednici, i veruje da će trans žene uskoro imati bolji položaj u društvu. Stvaranje povišene svesti o zajednici trans žena njen je prioritet, jer nedostatak razumevanja u mnogome doprinosi problemima sa kojima su trans žene suočene.

S jedne strane, nasilje nad trans ženama u Maleziji je u porastu, a sa druge strane, opozicioni član parlamenta postavio je trans ženu na poziciju sekretarke partije, što je veliki korak napred u očima trans zajednice. Lepo je videti napredak u nekim oblastima, ali i dalje stoji velika slabost sistema i orgomna netolerancija i diskriminacija trans žena od strane većine. Pravo na lične slobode, nediskriminaciju, slobodu kretanja, slobodu da se iskaže lični identitet koje je zagarantovano malezijskim federalnim ustavom, malezijsko društvo mora da brani. Višestruka diskriminacija koju naše sestre trpe mora odmah prestati i nijedan zločin iz mržnje ne sme biti počinjen spram trans žena.

*Važno je za zajednicu da ljudi razumeju različite identitete kao što su transrodne žene, transeksualne žene, transvestiti, krosdreseri i drag kraljice, i da ih priznaju, prihvate i poštuju na odgovarajući način.

Ovaj članak je originalno objavljen na  www.worldpulse.com, a autorka je Gaya Jambulingam, dopisnica za Voices of Our Future, Leading Citizen Journalism and Digital Empowerment Training Program.

Prevod: MJ
Izvor: worldpulse.com

Posetite forum našeg vebsajta, mesto za TIQ razgovore