Udruženje građana „Sloboda prava“ održalo je konferenciju za štampu povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad seksualnim radnicama i radnicima u subotu, 17. decembra, u 12 časova, u Kulturnom centru Grad. Cilj konferencije je bio skretanje pažnje javnosti na stanje ljudskih prava seksualnih radnica i radnika u Srbiji i na rezultate primene postojećih zakonskih rešenja.
Kristina Milosavljević iz organizacije Sloboda prava govorila je o istoriji borbe za priznanje i prava seksualnih radnica/ka kod nas i u svetu, kao i o socio-političkoj pozadini obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad seksualnim radnicama i radnicima. Takođe je razmatrala uticaj postojećih zakona na položaj seksualnih radnica/ka, ističući da je seksualni rad pitanje izbora, a ne prisile - što spada u domen trafikinga, trgovine ljudima - te da poslednja verzija Zakona o javnom redu i miru iz 2016. godine, kojim su predviđene povećane kazne za pružaoce seksualnih usluga, ali i uvedene kazne za korisnike, dodatno marginalizuje seksualne radnice/ke koji su već u izuzetno teškom položaju. Ovaj zakon otežava i prijavljivanje nasilja nad seksualnim radnicama policiji usled procesuiranja i žrtve nasilja zbog „odavanja prostituciji“, kako je navedeno u pomenutom zakonu. Na konferenciji je pomenuto da se seksualnim radom ne bave samo žene, već i muškarci, trans i druge osobe, ali da iznenađuje stav radikalnih feministkinja koje se zalažu za njegovo sankcionisanje, i time stavljanje osoba koje se bave ovom vrstom rada u još nepovoljniji položaj.
Posebno je istaknut problem da policija i tužilaštvo koriste kondome kao dokazni material da je osoba počinila prekršaj „odavanja prostituciji“. Ivana Radović iz nevladine organizacije Astra je govorila o razlici između trafikinga, trgovine ljudima i seksualnog rada kao izbora.
Sloboda prava i Gayten-LGBT se zalažu za punu dekriminalizaciju seksualnog rada, o tome više ovde.
Nakon prikazivanja dokumentarnog filma „Slepa ulica zakona“ u produkciji Vice, otvorena je panel diskusija o položaju seks radnika i radnica kod nas. Takođe, pročitana su imena seksualnih radnika/ca koji više nisu među živima uz odavanje pošte minutom ćutanja.
Nažalost, iako se glasovi seksualnih radnica/ka retko čuju u javnosti, na ovom skupu je bilo vrlo malo predstavnika/ca nevladinih organizacija, medija i drugih, što je dodatni pokazatelj stepena marginalizacije seksualnih radnica/ka i teme seksualnog rada u našem društvu.
Priredio: MĐ