Island: donet važan zakon o rodnom identitetu, ali borba nije gotova - Geten

Prekjuče, 18. juna, islandski parlament doneo je zakon kojim se proširuju prava trans osoba, uključujući i osobe koje se rodno ne određuju. Dok su neke od vodećih figura islandske trans zajednice slavile ove promene, oni/e su takođe ukazali na to da borba i dalje predstoji, posebno kada su u pitanju prava interseks osoba.

Ovaj zakon je parlamentu predstavila kancelarija premijera, i izglasan je prekjuče s 45 glasova za i nijedan glas protiv! (iako je bilo troje uzdržanih, svi iz centrističke partije). Petnaest ministara/ki nisu bili prisutni na zasedanju i glasanju.

Šta se zakonom predviđa

Do sada su trans osobe na Islandu morale da trpe dug dijagnostički proces, uključujući i brojne razgovore u trajanju od nekoliko meseci i duže, kako bi zakonski promenile svoju oznaku za rod i dobile pristup transspecifičnoj zdravstvenoj zaštiti. Dalje, do sada nije postojala opcija trećeg roda za osobe koje se rodno ne određuju.

To je sada donošenjem ovog zakona promenjeno, jer zakon predviđa model informisanog pristanka, prilično kraći proces za mnoge trans osobe koje će sada moći da dobiju neophodnu medicinsku pomoć, i takođe dodaje se opcija trećeg roda – oznaka X – u državnu Matičnu službu. Pored toga, osobe mlađe od 18 godina moći će da promene svoju oznaku za rod uz saglasnost roditelja ili staratelja.

Šta nedostaje

Pa ipak, vodeće figure trans pokreta na Islandu koje su učestvovale u izradi prvobitnog predloga zakona ukazale su na njegove nedostatke, i oblasti koje i dalje treba unaprediti. Kao prvo, iako se zakonom predviđa da sve ove promene stupe na snagu s usvajanjem zakona, Matična služba kaže da će im trebati do 18 meseci da dodaju opciju trećeg roda svom sistemu. Takođe, postoji mnogo prostora za unapređenje kada su u pitanu prava interseks osoba na Islandu.

Dok je još uvek bio predlog zakona, ovaj zakon je imao za cilj da obezbedi zaštitu interseks dece; posebno, da zabrani praksu izvođenja nepotrebnih operacija kozmetičke prirode na genitalijama interseks beba i dece. Ta vrsta zaštite nažalost nije uspela da uđe u finalnu verziju zakona. Umesto toga, zakon predlaže osnivanje posebnog odbora čiji će zadatak biti da istraži i predloži novi zakon koji će se posebno odnositi na interseks odrasle osobe i decu, a svoje nalaze će morati da predstavi za 12 meseci.

Borba još nije gotova

Ugla Stefanija Kristjonudotir Jonsdotirt, trans aktivista/kinja i predsedik/ca organizacije Trans Ísland, otpočetka je uključen/a u izradu ovog zakona. Novi zakon komentariše u podužem postu na Fejsbuku.

„I dok je važno primetiti ovaj važan korak, cilj koji smo otpočetka zacrtali još uvek nije ostvaren, i neće ni biti dok se interseks osobama ne pruži telesni integritet,“ napisao/la je. „Stoga borba još uvek nije gotova i daleko smo od toga. To je važan podsetnik da borba za ravnopravnost nije završena i da moramo da nastavimo da se borimo za to da svi u okviru naše zajednice budu priznati, poštovani i zaštićeni.“

Alda Vililjos, fotograf/kinja i aktivista/kinja za prava osoba koje se rodno ne određuju, opisala je novi zakon kao „gorkosladak“ na više nivoa, „To je veliki korak napred za trans osobe, ali interseks osobe su zanemarene ovim zakonom, tako da mi nije do slavlja, ne deluje mi prikladno.“

„Naša je zajednica i dalje suočena s toliko mnogo problema i moramo se boriti za punu ravnopravnost za sve, bez obzira na seksualnu orijentaciju, rodni identitet, rodno izražavanje i polne karakteristike,“ zaključuje Ugla. „Niko od nas nije zaista slobodan, dok svi nismo slobodni.“


Prevod: M. Jeremić

Izvor