Paradoks označava situaciju u kojoj dva suprotstavljena (protivrečna) pojma, ili dva fenomena koja se uzajamno potiru, postoje i deluju u isto vreme. Paradoks Fukoovog života i njegovog dela u tome je što je sam Fuko, u svojoj ideji o smrti autora, poricao važnost života za razumevanje dela. Polazeći od te postavke mogli bismo reći da je njegova homoseksualnost potpuno irelevantna za njegovo delo. Na drugoj ravni može se pokazati da njegovo delo proističe iz njegove homoseksualnosti. Osetljivost koju Fuko pokazuje za odnos s drugim, izraz je otpora s kojima se suočavao nastojeći da zahvati svoj polni identitet.
Kroz taj paradoksalni odnos koji život, istovremeno, odbacuje i uračunava kao eksplikativni aparat za samo delo, uputićemo na čvorišta Fukoovog filozofskog poduhvata: diskurs, moć i genealogiju (koja su i sama obeležena paradoksima).
O njegovom životu i radu i seksualnosti govori:
Ivan Milenković (1965), diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradu 2009, na grupi za Studije roda sa temom Politike tela: Fuko i feministički pristup. Radi na Trećem programu Radio Beograda. Bavi se savremenom francuskom i političkom filozofijom. Objavio dvadesetak tekstova u domaćoj i stranoj stručnoj periodici i blizu 150 prikaza, osvrta i recenzija u domaćoj nedeljnoj i dnevnoj stampi i stručnim časopisima. Knjigu izabranih tekstovaFilozofski fragmenti objavio 2011. godine. Sa francuskog preveo šest knjiga i tridesetak tekstova savremenih francuskih filozofa. Prevodi sa italijanskog. Sam, ili u saradnji sa kolegama, priredio pet zbornika tekstova: o izbeglištvu, Kantu, suverenosti i političkom predstavljanju.
Tribina se održava u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, Kraljice Natalije 45, sala na prvom spratu, u subotu, 21. januara, od 14 sati.
Tribinu organizuje Centar za kvir studije uz podršku Centra za promociju nauke i Instituta za filozofiju i društvenu teoriju. Pokrovitelj manifestacije je Kancelarija za ljudska i manjinska prava.