|
Ajda Emili Lison (1885-1964), bila je prva žena imenovana za glavnu bibliotekarku biblioteke Mičel, državne biblioteke Novog Južnog Velsa, 1932. godine.
|
|
|
|
Hejzel Karter (umrla 1918), iz Daglasa, Arizona, obukla je vojnu uniformu i pridružila se vojci kako bi ostala uz svog muža. Ona je odsekla kosu, obukla vojničku uniformu i ukrcala se prvo u voz koji je prevozio vojne trupe, a potom i na brod za Francusku i to kao muškarac, kako bi bila sa svojim mužem koji je otišao u rat. Otkrivena je i vraćena kući, a umrla je tokom svetske epidemije gripa, dok jenjen muž, Džon Karter, i dalje bio stacioniran preko okeana.
|
|
|
|
Meri Von Feri-Bognar Isto tokom Prvog svetskog rata, Meri von Feri-Bognar krenula je za svojim mužem u rat kao volonterka i tako postala „prva i jedina žena koja je odlikovana ordenom Franca Jozefa, austrougarskog cara.“
|
|
|
|
Doktorka Meri Voker (1832-1919), bila je hirurškinja tokom Građanskog rata i jedina žena koja je odlikovana Nacionalnim ordenom časti za službu u ratu. Na ovoj fotografiji Metju Brejdija ona nosi svoju omiljenu kombinaciju, muško odelo. Kasnije tokom života, Voker je nosila i cilindar i muško odelo u formalnim prilikama.
|
|
|
|
Mildred Adams Fenton (1899-1995), bila je američka naučnica koja je zajedno sa svojim mužem napisala na desetine udžbenika o geologiji, uključujući i „The Rock Book“ (1940), popularni klasik.
|
|
|
|
Neli Frensis Koli (1892-1971, poznata i kao Neli Kol), bila je australijska performerka engleskog porekla, koja je nastupala u vodviljima. Uglavnom je igrala dečake u pantomimama, „uloge za pantalone“, kako se to onda zvalo. Bavila se pevanjem, pisala je i pesme, i čak ih snimila nekoliko.
|
|
|
|
Ela Vezner (1841-1917), američka performerka, a kasnije, zajedno sa svojom partnerkom Džozi Mensfild, vlasnica salona u Parizu.
|
|
|
|
Karmensita Ober (1912-1979), performerka rođena u Barseloni, poznata od 30ih godina prošlog veka, veći deo Drugog svetskog rata provela u Lisabonu.
|
|
|
|
Mini Titl Brun (1875-1974), američka glumica, često radila u Australiji i Britaniji.
|
|
|
|
Elen Lejsi ili Elen Tremej (c1830-1901), preselila se iz Irske u Australijukao muškarac, Edvard DeLejsi Evans. Edvard je radio razne fizičke poslove i bio u braku sa barem tri žene. Jedna epizoda nasilja i trajna depresija dovela ga je do psihijatrijskog odeljenja 1879. – gde je nametnuto kupanje, kojem su pacijenti/kinje bili/e podvrgavani/e, otkrilo njegovo telo. Smrtovnica iz 1901. izdata je na ime Elen DeLejsi Evans.
Na ovoj trik fotki vidimo Elen/Edvarda jedno do drugog, kao da su dve različite osobe.
|
|
|
|
Portret žene Ne zna se mnogo o okolnostima u kojima je nastala ova fotografija.
|
|
|
|
Meri Luplau (1848-1925), bila je danska umetnica koja je otvorila umetničku školu u Kopenhagenu sa svojom partnerkom Emili Mund.
|
|
|
|
Eleonora Rendolf "Eleo" Sirs (1881-1968), potomkinja je Tomasa Džefersona, odgojena u Bostonu. Bila je darovita sportistkinja, bavila se golfom, tenisom, skvošom, plivanjem, brzim hodanjem, jederenjem i konjičkim sportovima. Osvojila je preko 240 trofeja i često je brzo hodala iz Bostona do Providensa iz čiste zabave. Bila je prva žena koja je nosila pantalone i jahala konja kao muškaraci (ne postrance na posebnom sedlu za žene), na nacionalnoj konjičkoj manifestaciji 1915.
|
|
|
|
Fani Harli je američka putopisana spisateljica i predavačica. Promovisala je model pantalona koji je nazvala ’račvasti Harli’, tokom Drugog svetskog rata.
|
|
|
|
Devojka u štraftastoj haljini Da li je kosu skratila zbog nedavne bolesti? Ili je kratka jer tako voli? Šta god da je u pitanju, njen izraz i držanje sugerišu da se oseća prijatno i da joj se dopada kako izgleda na dan fotografisanja.
|
|
|
|
Lagani galop ka vrhu Whites hill, Brizbejn Kravate i odelo šiveno po meri, savršeno prihvatljivo za konjičke svrhe u Australiji 1920ih.
|
|
|
|
Helen Ričli (1909-1947), bila je ko-pilotkinja Amelije Erhart na jednom od prekoatlantskih letova. Postala je prva žena pilot zaposlena na komercijalnoj avio-liniji u SAD. Bila je i prva žena koja je dobila dozvolu za avio-instruktorku. Takođe, bila je i prva žena koja je upravljala avionom koji je prevozio poštu. Tokom Drugog svetskog rata, predvodila je grupu pilotkinja britanske pomoćne avio službe, koje su prevozile bombe od fabrika do avio baza. Ubila se sa 38 godina. (Helen Ričli je desno )
|
|
|
|
Slika iz kasnijeg perioda života Helen Ričli, pilotkinje.
|