Danas je u okviru Nedelje ponosa 2017 u Medija centru održana panel diskusija „Rodna ravnopravnost i rodni identitet“, u organizaciji Gayten-LGBT i Belgrade pride-a.
Na tribini je predstavljen rad organizacije Gayten-LGBT, situacija u vezi sa položajem i pravima trans osoba kod nas i problemi s kojima se trans osobe – osobe čiji rodni identitet nije u skladu sa polom koji im je pripisan po rođenju - suočavaju u uslovima nepostojanja pravne regulative i Zakona o rodnom identitetu. Govorilo se i o radu državnih institucija u kontekstu ove problematike, saradnji sa nezavisnim institucijama i nastojanjima Gayten-LGBT da se položaj i prava trans osoba kod nas unaprede.
Milan Đurić/Agatha, koordinator/ka Gayten-LGBT, predstavio je rad i servise organizacije, govorio je o njenom nastanku i istorijatu, njenim politikama inkluzivnosti, dugogodišnjim i novim aktivnostima i radu, kao što je bavljenje položajem i pravima trans osoba u zatvoru kod nas. Na liniji sa tom temom, Zorica Mršević, (Institut društevnih nauka), inače dugogodišnja saradnica Gayten-LGBT, predstavila je svoj najnoviji rad i izdanje „Transrodno lice pravde“.
Zorica je govorila o temi trans žena u zatvorima, po njenim rečima „temi koja je pojavila zahvaljujući radu i interesovanju Gayten-LGBT“, o realnim problemima s kojim se trans žene u zatvorima susreću, i koje su iako žene, često smeštene u muške zatvore, zato što njihova lična dokumenta nisu usklađena s njihovim rodnim identitetom, kao i o diskriminaciji i nasilju koji su deo njihove svakodnevice. Stoga, „Transrodno lice pravde“ predstavlja uporednopravnu analizu položaja i prava trans žena u svetu, i nudi neke modele po kojima je ovo pitanje drugde bolje rešeno. U tom smislu, postojanje Zakona o rodnom identitetu, kojim se regulišu položaj i prava trans osoba, pa i trans osoba u zatvorima, je od izuzetnog značaja. Ona se takođe osvrnula i na trans ženu u zatvoru kod nas, koja se Gayten-u obratila za pomoć u ostvarivanju svojih ljudskih prava i koja je zahvaljujući zalaganju organizacije uspela da krene sa prvom fazom procesa tranzicije, ali je u zatvoru dobila i individualni režim zaštite. Njenu priču možete pročitati ovde.
Milan Đurić/Agatha je dodao/la da je kada je ova tema u pitanju, Gayten-LGBT trenutno u završnoj fazi izrade protokola o postupanju policije u specifičnim situacijama u kojima se nalaze transrodne osobe lišene slobode, kao i u situacijama pretresanja i privođenja, i da je organizacija po ovom pitanju konsultovala Upravu za izvršenje krivičnih sankcija.
Slavoljupka Pavlović, predstavnica Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, istakla je svojevrstan paradoks da je Beograd svetski centar kada su operacije prilagođavanja tela rodnom identitetu u pitanju, ali da nemamo zakon koji štiti trans osobe. Dodala je i da na osnovu odluke Ustavnog suda iz 2012. ovo pitanje mora biti rešeno i uređeno zakonom, ali da se do sada nažalost ništa nije desilo. Podrška od institucije Poverenika da se ovo pitanje reši postoji, jer kako kaže, „koliko imamo privatnosti, toliko imamo i dostojanstva, ovo je pitanje svih nas, i svi moramo da se pozabavimo njim.“
Po pitanju donošenja zakona, Milan Đurić/Agatha je dodao/la da je Gayten-LGBT predao zahtev Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja marta meseca u kom zahteva odgovor na pitanje kada će ovo ministarstvo formirati radnu grupu za izradu nacrta zakona o rodnom identitetu koja je trebalo da svoj rad završi u poslednjem kvartalu 2016, i da je u odgovoru Ministarstva pisalo da radna grupa još uvek nije formirana.
O poteškoćama u donošenju Zakona o rodnoj ravnopravnosti govorila je Biljana Maletin, aktivistkinja za ženska prava i rodnu ravnopravnost (Ženska platforma), koja kaže da je pitanje definicije rodne ravnopravnosti u ovom zakonu problematično jer su osim muškaraca i žena, ostali rodni identiteti izostavljeni.
Liljana Čičkarić (Institut za društevnu teoriju), govorila je o značaju izdanja kakvo je „Transrodno lice pravde“, Zorice Mršević i dala podršku održavanju još jedne parade ponosa.
Na kraju je Jelena Simić, docentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu i saradnica Gayten-LGBT, ukazala na problem minimizacije trans pitanja i položaja trans osoba, jer se oni prevashodno vezuju za proces tranzicije i medicinskog tretmana, a ne za pitanje ljudskih prava. „Zato je pitanje depatologizacije trans identiteta, na kojem Gayten-LGBT predano radi, od izuzetne važnosti, te ne treba ni sve trans osobe posmatrati uniformno, niti pristupati problemima trans osoba jednostrano,“ istakla je na kraju.
Priredila: M. Jeremić