Izveštaj o stavovima predsedničkih kandidata o položaju i unapređenju prava LGBTI osoba u Srbiji - Geten

Udruženje DA SE ZNA, koje se bavi evidentiranjem nasilja i diskriminacije nad LGBTTIQA osobama, 17. marta 2017. pokrenulo je kampanju  „I mi biramo“ koja ima za cilj da se kandidati na izborima za predsednika Srbije izjasne o pitanjima u vezi sa trenutnim položajem LGBTI osoba i njegovim unapređenjem.

Udruženje DA SE ZNA, koje se bavi evidentiranjem nasilja i diskriminacije nad LGBTTIQA osobama, 17. marta 2017. pokrenulo je kampanju  „I mi biramo“ koja ima za cilj da se kandidati na izborima za predsednika Srbije izjasne o pitanjima u vezi sa trenutnim položajem LGBTI osoba i njegovim unapređenjem. Kampanjom želimo da stavimo do znanja da će LGBTI osobe pri glasanju uzeti u obzir kandidatov odnos prema ljudskim pravima LGBTI populacije. Želimo da pozovemo LGBTI osobe, kao i građane i građanke kojima je stalo do ljudskih prava, da iskoriste svoje biračko pravo i glasaju za kandidate koji se zalažu za poboljšanje položaja LGBTI zajednice, ravnopravnost i poštovanje ljudskih prava.

Kampanja se najvećim delom odvija preko društvenih mreža, a završavamo je Izveštajem o stavovima predsedničkih kandidata o LGBT zajednici.

Kandidatima su u prvom delu kampanje putem elektronske pošte dostavljena pitanja. U nameri da se dobije što više odgovora, Udruženje DA SE ZNA je takođe organizovalo i telefonsko pozivanje izbornih štabova kako bismo dobili informaciju da li kandidati nameravaju da popune upitnik.

Na desetim predsedničkim izborima koji će se održati 2. aprila 2017. godine kadidovali su se: http://www.rik.parlament.gov.rs/latinica/izbori-za-predsednika-republike-2017-lista-kandidata.php

  1. Saša Janković, koga je predložila Grupa građana „Za Srbiju bez straha“;
  2. Vuk Jeremić, koga je predložila Grupa građana „Moramo bolje“;
  3. Miroslav Parović, koga je predložio Narodni slobodarski pokret;
  4. Saša Radulović, koga je predložila Grupa građana „Dosta je bilo“;
  5. Luka Maksimović, koga je predložila Grupa građana Ljubiša Preletačević Beli, Beli - Samo jako;
  6. Aleksandar Vučić, koga je predložila Koalicija: Aleksandar Vučić - Srpska napredna stranka, Socijalistička partija Srbije - Ivica Dačić, Socijaldemokratska partija Srbije - Rasim Ljajić, Jedinstvena Srbija - Dragan Marković Palma, Partija ujedinjenih penzionera Srbije - Milan Krkobabić, Pokret socijalista - Aleksandar Vulin, Srpski pokret obnove - Vuk Drašković, Pokret SNAGA SRBIJE - BK - Bogolјub Karić, Savez vojvođanskih Mađara-Vajdasági Magyar Szövetség - Ištvan Pastor;
  7. Boško Obradović, koga je predložio Srpski pokret Dveri;
  8. dr Vojislav Šešelј, koga je predložila Srpska radikalna stranka;
  9. prof. dr Aleksandar Popović, koga je predložila Demokratska stranka Srbije (DSS);
  10. Milan Stamatović, koga je predložila Grupa građana „Za zdravu Srbiju - Milan Stamatović“;
  11. Nenad Čanak, koga je predložila Liga socijaldemokrata Vojvodine.

 

 Pitanja koja su postavljana kandidatima za predsednika su:

1. Koji su po Vama najveći problemi sa kojima se LGBTI građani i građanke susreću?

2. Mislite da je danas u Srbiji bezbedno javno reći da ste pripadnik/ca LGBTI populacije?

3. Šta je po Vašem mišljenju razlog nekažnjavanja nasilja nad LGBTI građanima i građankama i šta planirate da preuzmete da bi se ta praksa prekinula?

4. Da li ste upoznati sa Modelom zakona o rodnom identitetu (organizacije Gayten-LGBT) koji reguliše prava trans osoba u različitim oblastima života?

5. Da li biste podržali donošenje zakona koji bi regulisao istopolne zajednice?

6. Da li ste Vi lično spremni da javno podržite unapređenje prava LGBTI osoba u Srbiji i kako?

5 od 11 kandidata odgovorilo je na pitanja.

Odgovorili na upitnik:                  

Miroslav Parović
Saša Radulović
Boško Obradović
prof. dr Aleksandar Popović
Nenad Čanak

Nisu odgovorili:

Saša Janković
Vuk Jeremić
Luka Maksimović
Aleksandar Vučić
Vojislav Šešelj
Milan Stamatović

2 kandidata smatraju da se LGBTI osobe ne suočavaju sa diskriminacijom više od drugih građana.

4 od 5 kandidata smatra da je bezbedno javno se deklarisati kao LGBTI osoba.

2 kandidata bi podržali Zakon o rodnom identitetu, dok 2 nisu upoznata sa istim.

4 od 5 kandidata bi podržali neki oblik regulisanja istopolnih zajednica.

 

Miroslav Parović

Za Miroslava Parovića LGBTI osobe imaju iste probleme kao ostali građani i građanke, a autovanje smatra bezbednim, budući da su građani i građanke Srbije veoma tolerantni prema svim manjinskim grupama. Parović nije primetio da postoji drugačiji tretman nasilja nad LGBTI osobama tokom sudskih procesa, međutim prepoznaje da sudstvo nije u najboljem stanju. Za njega trans osobe mogu imati samo jednaka prava sa svim drugima, a nije upoznat sa modelom Zakona o rodnom identitetu. Brak je, po njegovom mišljenju, zajednica između muškarca i žene, ali pravno se mogu regulisati imovinski odnosi između dvoje ljudi istog pola koji žive zajedno, jer se tu „dešavaju zloupotrebe osećanja u svrhu sticanja materijalne koristi“. Parović je spreman da brani Ustavom zagarantovana prava svih manjina, ali nije za to da bilo ko ima veća prava.

„Građani Srbije su veoma tolerantni prema svim manjinskim zajednicama i po tome spadamo u najliberalnije u Evropi.“

Saša Radulović

Saša Radulović prepoznaje da se LGBTI građani i građanke susreću sa nasiljem i diskriminacijom, te da nisu prihvaćeni od strane društva. Smatra da LGBTI osobe s razlogom strahuju od autovanja, budući da bi ih to dovelo u situaciju u kojoj bi trpeli nasilje i prezir, a kao razlog nekažnjavanja zločina protiv LGBTI osoba navodi kršenje zakona i izostanak empatije prema žrtvama. Radulović je spreman da podrži Zakon o rodnom identitetu koji reguliše prava trans osoba, kao i zakon koji bi regulisao istopolne zajednice, dok svoj angažman za unapređenje položaja LGBTI osoba vidi u odlasku na Paradu Ponosa i zalaganjem za poštovanje zakona.

„Potrebno je razvijati svest u društvu o tome da biti LGBTI osoba nije nešto loše, neprirodno i nenormalno, i svako nasilje strogo kažnjavati po zakonu.“

Boško Obradović

Kandidat za predsednika Boško Obradović smatra da LGBTI osobe uživaju jednaka prava kao i ostali građani i građanke, te da nemaju specifične probleme. Seksualna orijentacija za njega je privatna stvar o kojoj ne treba da se govori javno, ali smatra da je bezbedno autovati se u Srbiji. Obradović naglašava da osuđuje svaku vrstu nasilja i da se zalaže za sprovođenje zakona, a uvođenje Zakona o rodnom identitetu ne bi podržao. Protiv je regulisanja istopolnih zajednica, dok naglašava da se bori za unapređenje položaja porodica i tradicionalnih vrednosti.

„Ne, nismo upoznati sa tim modelom Zakona, ali već sada mogu da vam kažem da ga poslanička grupa Dveri neće podržati.“

Aleksandar Popović

Aleksandar Popović smatra da je upoznat sa problemima različitih manjinskih grupa, ali se nije bavio istraživanjem problema LGBTI populacije. Sudeći po njegovom okruženju, bezbedno je javno reći da ste pripadnik ili pripadnica LGBTI populacije, međutim treba uzeti i obzir i tvrdnje LGBTI organizacija koje tvrde suprotno. Srbiju ne posmatra kao pravnu državu i to smatra uzrokom nekažnjavanja nasilja nad LGBTI osobama. Nije pročitao predlog Modela zakona o rodnom identitetu, dok je izričito protiv regulisanja istopolnih zajednica i usvajanja dece od strane LGBTI osoba. Međutim, prepoznaje da su istopolne zajednice realnost i da postoje određeni problemi koji se mogu rešiti pravnim uređivanjem.

„Poznati su mi slučajevi fizičkih napada na pojedine LGBTI aktiviste i to da su bili izloženi govoru mržnje, ali nisam siguran da se na osnovu tih, apsolutno neprihvatljivih akata nasilja, može izvesti generalni zaključak.“

Nenad Čanak

Nenad Čanak misli da je krucijalno da se LGBTI građanima i građankama obezbedi da sami govore o svojim problemima, odnosno o homofobičnom i transfobičnom nasilju, diskriminaciji na osnovu rodnog identiteta, uskraćivanju zdravstvenih usluga i problemu na radnom mestu. Čanak smatra da će uvek postojati pojedinci i pojedinke koji će biti nasilni u slučaju da im kažete da ste pripadnik ili pripadnica LGBTI populacije, međutim vidi određeni prostor za  menjanje toga. Uzrok nekažnjavanja nasilja nad LGBTI osobama nalazi u lošem sistemu zaštite i političkoj kulturi u kojoj su ljudska prava na začelju prioriteta. Čanak je upoznat sa problemima transrodnih osoba, poput muka sa izdavanjem ličnih dokumenata, i podržao bi Zakon o rodnom identitetu. Pored toga, zakon o istopolnim zajednicama bi takođe dobio njegovu podršku, a Nenad Čanak je jasan u svojoj nameri da se javno bori za unapređenje prava LGBTI osoba u Srbiji.

„Stalo mi je da svako uživa prava koja su mu Ustavom zajamčena. Ako neko ima problema da razume da se to odnosi i na pripadnike LGBT populacije, ja sam spreman da mu pomognem u savladavanju tog gradiva.“

Izvor: Da se zna