Severna Irska: Dijagnoza rodne disforije nepotrebna za pravno priznanje roda - Geten

Simbolička pobeda za trans prava izvojevana je u sudskom slučaju u Severnoj Irskoj u vezi sa rodnom disforijom i medicinskim preduslovima za trans osobe propisanim Zakonom o rodnom identitetu (priznanju roda).

Naime, inicirana je sudska revizija protiv Kancelarije za jednakost vlade Ujedinjenog Kraljevstva, od strane anonimne trans žene, koja je želela da se iz zakona uklone „stigmatizujući“ i „nepotrebni“ preduslovi prema kojima trans osobe moraju da obezbede medicinske dokaze i dijagnozu rodne disforije kako bi njihov rod bio pravno priznat.

Sudija je presudio protiv prvog agrumenta trans žene, dodajući da zahtev da se obezbede medicinski dokazi „uravnotežen“, ali je usvojio njen drugi argument, složivši se da je zahtev da trans osoba dobije dijagnozu rodne disforije „neosnovan“.

Sudija Skofild kaže u presudi od 13. maja da je zahtev, tj. preduslov da trans osobe dokažu da „pate ili su patile od „poremećaja“ kako bi dobile potvrdu o priznanju roda“ od sada „nepotreban i neosnovan, posebno u svetlu razvoja pitanja ove dijagnoze“.

Naime, maja 2019, (odnosno juna 2018. prim. prev.) Svetska zdravstvena organizacija prestala je da klasifikuje transrodnost kao poremećaj, napuštajući dijagnozu „poremećaja rodnog identiteta“ u poglavlju o poremećajima mentalnog zdravlja, od tog trenutka je opisujući kao „rodnu nekongruentnost“, smeštajući je u poglavlje o seksualnom zdravlju.

Rodna nekongruentnost odnosi se na rodni identitet osobe koji se razlikuje od roda koji joj je pripisan po rođenju, dok se rodna disforija više odnosi na osećanje nelagode i distresa koje se javlja kao posledica nekogruentnosti. Iskustvo rodne disforije ne javlja se kod svih trans osoba.

Zvaničnici/e Svetske zdravstvene organizacije su tada izjavili da je izmena uvedena kako bi se „smanjila stigma“. Iz organizacije Human Rights Watch su izjavili da vlade treba da požure s reformama „zakona koji uslovljavaju ovom sada već zastarelom dijagnozom.“

Komentarišući presudu u Severnoj Irskoj, advokat koji odbacuje koncept rodne binarnosti, Oskar Dejvis, kaže da ta promena „nije toliko velika“ kakva je mogla biti, ali da je jedna trans žena izvojevala „simboličku pobedu“.

„Značajna je u užem smislu, ali ima šire simboličke implikacije,“ Dejvis objašnjava. „Suštinski, sudija je rekao da upotreba termina rodna disforija i opisivanje iste kao poremećaja nije u skladu s Članom 8 Konvencije o pravima (pravo na privatan život prema Evropskoj konvenciji za ljudska prava).

„Sudija sugeriše upotrebu savremenijeg termina rodna nekongruentnost, čime se suštinski uklanja stigma koju termin „poremećaj“ sa sobom nosi.“

Dejvis nastavlja: „Kada je Zakon o rodnom identitetu donet, možda upotreba izraza poremećaj nije smatrana toliko uvredljivom ili traumatičnom za trans osobe.

„Ali od tada su se međunarodne medicinske definicije promenile.

Promena termina u ovom zakonu od „poremećaja“ do rodne disforije, do stanja u vezi sa seksualnim zdravljem do rodne nekongruentnosti pokazuje da i „zakon mora da se menja s vremenom,“, dodaje Dejvis.

Zakon o rodnom identitetu (priznanje roda)

Slučaj se tiče Zakona o rodnom identitetu, zakona koji je u Britaniji donet 2004, i nudi mehanizam kojim odrasli trans muškarci i žene mogu pravno da promene svoj rod, prijavljivanjem za dobijanje Potvrde o priznanju roda, koja se može koristiti za dobijanje novog izvoda iz matične knjige rođenih s ispravnom oznakom za rod.

Podnositelji zahteva moraju imati dijagnozu rodne disforije, biti u mogućnosti da dokažu da su živeli u svom „izabranom/stečenom rodu“ barem dve godine i da nameravaju da tako i dalje žive do kraja života, kao i da imaju pristanak svojih supružnika.

Dva različita medicinska izveštaja morajubiti priložena od strane podnositelja zahteva: jedan s informacijama o dijagnozi rodne disforije, što je psihijatrijska dijagnoza, i znači da je lekar opšte prakse ne može dati, tj. da mora doći od stručnjaka za transrodna stanja – i drugi s informacijama o medicinskoj tranziciji kroz koju je osoba prošla ili koju planira.

Brza reforma ovog Zakona, kojom je proces mogao biti demedikalizovan i pojednostavljen, odbačena je od strane torijevske ministarke za jednakost, Liz Tras, septembra 2020, i pored neverovatno velike podrške javnosti ovim promenama.

Trans žena govori o stigmi koja ide uz patologizovanje

Anonimna trans žena iz Severne Irske, koja je već decenijama autovana i koja je potražila pomoć u klinici za rodna stanja Severne Irske (NHS), podnela je dokaze sudu o stigmatizujućim posledicama Zakona o rodnom identitetu, kojim se nalaže obavezno prilaganje dijagnoze rodne disforije.

U svojoj presudi, sudija Skofild navodi dokaze koje je ona priložila sudu. „Ova stigma je kod mene još više pojačana činjenicom da se moje stanje faktički izjednačava, i u pravnom i medicinskom smislu, s prepoznatim mentalnim poremećajem; a to je rodna disforija,“ u presudi stoja ova izjava žene.

I dodaje: „Smatram da pravno priznanje mog rodnog identiteta ne treba da podrazumeva da odboru moram da dokazujem da patim od mentalnog poremećaja.

„Zbog toga mi se čini da društvo smatra da je transrodnost mentalno oboljenje, na osnovu ovih pravnih uslova koji se pred nas stavljaju. Zbog toga se osećam kao da je ono što jesam, u suštini svog bića, u smislu svog rodnog identiteta, poremećeno i patološko.“

Skofild je presudio u njenu korist, da je uslov koji propisuje Zakon o rodnom identitetu, a to je da mora da dobije dijagnozu rodne disforije – koja je u Zakonu definisana kao poremećaj – stigmatizujuć.

„Čak i da uzmemo u obzir diskrecionu oblast prosuđivanja koju parlament ima i legitimne ciljeve za kojima ide uslov o dostavljanju medicinskog inputa, zahtevom ili uslovom da se obezbedi specifična dijagnoza koja je definisana kao poremećaj, ne uspostavlja se poštena ravnoteža između interesa podnositelja zahteva i zahteva zajednice,“ izjavio je sudija Skofild.

Međutim, sudija je odbio drugi deo tužbe trans žene, koji se ticao zahteva u Zakonu kojim se trans osobama nalaže dobijanje medicinskog izveštaja kako bi mogle da se prijave za potvrdu o priznanju roda, a za koju je ona smatrala da predstavlja kršenje njenog prava na privatnost. Sudija je to objasnio tim da zahtev da se obezbedi izveštaj lekara specijaliste kao uslov za podnošenje zahteva za potvrdu o priznanju rodnog identiteta predstavlja poštenu ravnotežu između interesa trans osobe i interesa zajednice“.

Narednih meseci održaće se dalja saslušanja kako bi se donela odluka o tome kako implementirati presudu suda. Drugi deo slučaja ove trans žene, protiv institucije koja joj nije pružila medicinske dokaze, je u toku.

Iz vladine Kancelarije za jednakost odbili su da odgovore da li će uložiti žalbu na presudu.

Prevela i priredila: MJ

Izvor