Indija: Zakon o rodnom identitetu ne poštuje ljudska prava - Geten

Zakon koji je vlada predložila i koji bi trebalo da štiti prava trans osoba u Indiji, ne pruža potpunu zaštitu i priznavanje, niti adekvatno uvažava interseks osobe.

Njujork – Predlog zakona koji bi trebalo da štiti prava trans osoba u Indiji nije u skladu s obavezama koje ova zemlja ima prema poštovanju ljudskih prava, kažu iz Human Rights Watch-a. Zakon o trans osobama (tj Zakon o Zaštiti prava trans osoba), iz 2019, predstavljen u parlamentu 19. juna 2019, nije jasan po pitanju prava trans osobe na samoodređenje, koje je Vrhovni sud Indije priznao u pionirskoj presudi iz 2014.

Ovaj zakon predstavlja široku i inkluzivnu definiciju „transrodnih osoba“ i jasnu razliku između prava zasnovanih na identitetu i medicinskih procedura koje neke trans osobe žele. Međutim, iako u zakonu stoji da će transrodne osobe „imati pravo na samoodređenje u pogledu roda i rodnog identiteta“, jezik kojim je zakon pisan može se tumačiti tako da znači da se od transrodnih osoba zahteva da se podvrgnu određenim operacijama pre nego što zakonskim putem promene svoj rod.

„Zakon o trans osobama trebalo bi da predstavlja izuzetno dostignuće za osobe koje su dugo progonjene i diskriminisane, međutim, trenutni predlog je podbacio kada je u pitanju osnovno pravo na samoodređenje,“ izjavila je direktorka HRW-a za južnu Aziju. „Veoma je važno da ovaj zakon poštuje i bude usaglašen s odlukom Vrhovnog suda o trans pravima koja je od istorijskog značaja.“

Poslednjih godina je u Indiji postignut značajan uspeh u pogledu zaštite prava trans osoba. Godine 2014, Vrhovni sud je u slučaju NALSA protiv Indije doneo presudu da trans osobe treba da budu priznate kao treći rod i uživaju sva osnovna prava, kao i da imaju posebne povlastice u poljima obrazovanja i zapošljavanja. Godine 2018, presudom od istorijskog značaja kojom se potvrđuju privatnost i zabrana diskriminacije LGBT osoba, Vrhovni sud je ukinuo zakon o sodomiji iz kolonijalnog doba koji je kriminalizovao konsenzualne istopolne odnose.

Međutim, zakon koji je vlada predložila i koji bi trebalo da štiti prava trans osoba, ne pruža potpunu zaštitu i priznavanje, kažu u HRW-u.

Predlog zakona izgleda da nalaže proceduru koja se sastoji iz dva koraka kada je u pitanju zakonsko priznanje roda. Prvo, zakonom se propisuje da trans osoba mora da se prijavi za dobijanje „potvrde o transrodnosti“. To može da se obavi na osnovu samoodređenja osobe. Potom, osoba koja dobije potvrdu može da se prijavi za dobijanje „izmene u potvrdi o rodu“, što je znak nadležnima da im promene zakonski rod iz muškog u ženski. Ovaj drugi korak izgleda da zahteva operaciju i potom dokumentaciju koju izdaju lekari koji potvrđuju da je operacija obavljena.

Zakon daje punomoćje okružnom sudiji da sudi o „ispravnosti“ prijave i odlučuje o tome da li da izda dokument o izmeni u potvrdi o rodu, ali ne daje preporuke o tome kako se ova odluka donosi. Zakon takođe ne govori ništa o tome da li trans osoba koja je dobila potvrdu o rodu može da ima pristup socijalnoj pomoći i programima koji su namenjeni trans osobama.

Pored toga što se ovim pravilima očigledno krši odluka Vrhovnog suda, ona takođe nisu u skladu s međunarodnim standardima za zakonsko priznanje roda. Međunarodni standardi i najbolje prakse – uključujući i one brojnih agencija Ujedinjenih nacija, Svetskog udruženja lekara i Svetskog profesionalnog udruženja za zdravlje trans osoba – pozivaju na razdvajanje zakonskih (pravnih) i medicinskih procesa kod prilagođavanja tela rodnom identitetu trans osoba. To se odnosi i na ukidanje procena onih koji se prijavljuju za zakonsko priznanje roda, a koje procenjuju odbori psihologa, lekara i drugih stručnjaka. Samoodređnje treba da bude osnova za pristup svim merama socijalne pomoći i povlastica.

Kancelarija Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava je 2015. izdala preporuke da države odmah „počnu s izdavanjem važećih ličnih dokumenata na zahtev, koji su u skladu s odabranim rodom osobe, i eliminišu diskriminatorne preduslove, kao što su sterilizacija, prisilni tretmani i razvod.“

Izveštaj iz 2015. koji je izdala Svetska zdravstvena organizacija i organizacija Asia-Pacific Transgender Network, preporučuju da vlade „preduzmu sve zakonske, administrativne i druge mere kojima se u potpunosti priznaje samoodređeni rodni identitet svake osobe, bez medicinskih preduslova i diskriminacije po bilo kom osnovu.“

Pominjanje interseks osoba u indijskom zakonu predstavlja važno uključivanje, ali zakon treba preimenovati u Zakon o pravima trans i interseks osoba i uključiti eksplicitnu zaštitu za interseks osoba u skladu s obavezama Indije prema međunarodnim standardima.

Interseksualnost, odnosno interseks predstavlja krovni termin koji se koristi da opiše široki raspon prirodnih varijacija tela; interseksualnost ima veze sa biološkim polnim karakteristikama – kao što su hromozomi, polne žlezde ili genitalije - i razlikuje se od seksualne orijentacije ili rodnog identiteta osobe. Takođe, između 0,05 i 1,7 procenata populacije rađa se s interseks karakteristikama, dakle s karakteristikama koje se ne uklapaju u konvencionalana očekivanja o muškom i ženskom. Mnoge interseks osobe, često dok su bebe ili mala deca, prinuđene su da budu podvrgnute nepovratnim hirurškim procedurama, kako bi im telo bilo usklađeno s društevnim normama.

Ovaj zakon treba da uključi i informisani pristanak interseks osoba pre izvođenja hirurških intervencija koje nisu hitne, i zabrani medicinski nepotrebne procedure na deci. Interseks osobama treba izdati važeća lična dokumenta koja su u skladu s njihovim rodnim identitetom, a vlada treba da omogući da interseks osobe i organizacije koje se bave pravima interseks osoba budu konsultovane prilikom izrade zakona i mera koji utiču na njihova prava.

Isto tako, zakon treba da bude revidiran tako da se naglasi važnost obuke profesora i nastavnika da usvoje inkluzivne nastavne metode, kako bi omogućili stvaranje sredine u kojoj nema diskriminacije i maltertiranja od strane zaposlenih i druge dece.

„Trans osobe u Indiji treba da žive dostojanstveno i bez diskriminacije i nasilja, i imaju ravnopravan pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti. Da bi se doneo zakon koji je u skladu s međunarodnim standardima, veoma je važno da parlament uključi transrodne osobe u ovaj dijalog,“ izjavila je direktorka HRW-a za južnu Aziju.

Prevela i uredila M. Jeremić

Izvor