Danas je u zgradi Ujedinjenih nacija u Beogradu predstavljena revidirana verzija zakona o rodnom identitetu i pravima interseks osoba organizacije Geten, čije su glavni principi pravo na samoodređenje i princip depsihopatologizacije.
Na predstavljanju je naglašeno da je ovim zakonom omogućeno priznanje samoodređenog rodnog identiteta svakoj osobi i brza i jednostavna procedura promene ličnih dokumenata bez medicinskog uslovljavanja.
Predstavljanju i pratećoj diskusiji prisustvovali su predstavnici/e vladinih institucija i ministarstava, civilnog sektora, kao i same osobe čiji položaj i prava ovaj zakon reguliše.
Predstavljanje je otvorila Agata Milan Đurić, koordinatorka i aktivistkinja Getena, koja je govorila o počecima aktivizma za pravo na rodni identitet i slobodno izražavanje i priznanje rodnog identiteta kroz rad organizacije Geten (tada Gayten-LGBT), prvim Getenovim inicijativama, servisima i direktnoj podršci LGBTIQ osobama koje predstavljaju i pionirske napore i prve korake kod nas, ali i u regionu, u pogledu pitanja rodnog identiteta i izražavanja. Ukazala je i na važnost usvajanja ovakvog sveobuhvatnog zakona i apelovala na razumevanje i empatiju nadležnih institucija kako bi se ovo pitanje što pre rešilo.
Ana Janković Jovanović obratila se okupljenima ispred UN Srbija, i napomenula da se UN zalaže za prava LGBT osoba, te da su od maja meseca ove godine, od trenutka (formalnog) depatologizovanja trans identiteta, nakon zasedanja SZO, intenzivirali aktivnosti (transrodnost je zvanično skinuta s liste mentalnih poremećaja juna 2018, prim. aut.). Ona je takođe ukazala na važnost participativnosti kada je današnje predstavljanje modela zakona o rodnom identitetu i pravima interseks osoba u pitanju, te da je važno da su pristutni predstavnici/e civilnog sektora, vladinih organizacija i same osobe iz zajednice.
Jelena Simić, profesorka medicinskog prava, dugogodišnja saradnica Getena, članica pravnog tima i autorka Modela zakona, putem video poruke se obratila okupljenima i predstavila Model zakona, koji obezbeđuje poštovanje ljudskih prava i dostojanstva transrodnih i interseks osoba i njihovog prava na samoodređenje. Ona je takođe objasnila koje oblasti su ovim zakonom regulisane, da zakon uređuje poštovanje principa pravnog kontinuiteta i relevantnosti rodnog identiteta, prava i dužnosti transrodnih osoba, pre, u toku, i posle hormonsko-oprativnog procesa prilagođavanja pola kao i priznavanja pravnog kontinuiteta ličnih prava i obaveza transrodnih i interseks osoba, zatim, zabranu svih oblika diskriminacije na osnovu rodnog identiteta i polnih karakteristika; psihosocijalnu podršku transrodnim i interseks osobama i članovima njihovih porodica i mogućnost da transrodna i interseks osoba može ostvariti prava na biomedicinski potpomognutu oplodnju.
Jelena Simić se osvrnula i na dosadašnje izmene i dopune različitih zakona koje se odnose na trans osobe, od 2009. godine do danas, zaključno s 2018. godinom i donošenjem Pravilnika o načinu izdavanja i obrascu potvrde nadležne zdravstvene ustanove o promeni pola, i na taj način ukazala na brojne dobre korake i postojanje volje da se položaj i prava trans osoba kod nas unaprede, ali i na činjenicu da mnoge sfere života trans osoba i dalje ostaju neregulisane, kao što su zaposlenje, biračko pravo, zaštita od diskriminacije i nasilja, itd. Ona je zaključila svoje obraćanje publici važnom dešavanjem iz maja ove godine, kada su transrodnost i sve kategorije u vezi s istom i formalno pomerene iz poglavlja o mentalnim bolestima Međunarodne klasifikacije bolesti, što je kako je rekla, "za nas, pravni tim Getena, bio znak da smo na dobrom putu u kreiranju zakona koji se bazira na principima samoodređenja i depsihopatologizacije".
Ivana Stjelja, pravnica i saradnica Getena, govorila je o praktičnosti kreiranja jedinstvenog zakona umesto intervenisanja u različite zakone i njihovog prekrajanja. Ona je ukazala da Model zakona reguliše radna prava, pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje, oblasti bračnog i porodičnog života trans i interseks osoba i dr. Stjelja je takođe dodala da se trans osobe najčešće žale na administrativno-pravne i tehničke probleme u pogledu promene dokumenta, te da bi usvajanje ovakvog zakona olakšalo ovu situaciju.
Saša Lazić, pravnik i član pravnog tima organizacije Geten, naglasio je da govori iz perspektive trans osobe koja radi sa zajednicom, ali je i njen deo. Saša je ukazao na to da su dosadašnja rešenja dostupna samo osobama koje žive u velikim gradovima i nalaze se u boljoj ekonomskoj situaciji. On je skrenuo pažnju i na centralizaciju moći lekara i ukazao na duge liste čekanja za zakazivanje pregleda kod endokrinologa, od kojih sa trans osobama radi samo jedan stručnjak. Pored brojnih drugih problema, dodao je da trans osobe u Srbiji moraju da se nose i sa nestašicom hormona, i da nepravilno i samoinicijativno administriranje hormona u ovakvim situacijama dovodi u opasnost njihovo fizičko, ali i mentalno zdravlje.
Poslednja se okupljenima obratila Zorica Mršević, profesorka prava i članica pravnog tima Getena, koja se osvrnula na dinamiku razvoja zakona o rodnom identitetu u svetu, i ukazala na to da je ovo jedno od najdinamičnijih oblasti prava. Ona je okupljenima predočila i neke od najvažnijih i najoptimalnijih rešenja pravnog regulisanja ove oblasti u različitim delovima sveta.
Nakon predstavljanja Modela zakona o rodnom identitetu i pravima interseks osoba usledila je kraća diskusija, uglavnom između predstavnika/ca organizacija koje se bave ljudskim pravima.
Tekst/Foto: M. Jeremić