Pozivajući se na navode iz ustava Bugarske da je pol samo biološka kategorija, transrodne osobe više neće moći da promene svoja dokumenta u skladu sa svojim identitetom, presudio je Vrhovni sud.
Aktivisti/kinje za ljudska prava predviđaju da će više slučajeva protiv Bugarske biti podneto pred Evropskim sudom za ljudska prava nakon što je Vrhovni kasacioni sud u Sofiji doneo presudu u ponedeljak prema kojoj transrodne osobe više neće imati mogućnost da promene svoja lična dokumenta u skladu sa svojim identitetom.
„Ustav i bugarski zakonodavstvo izgrađeni su na razumevanju binarnog postojanja ljudske vrste,“ stoji u presudi.
Dvadeset osam sudija glasalo je za, ali je 21 sudija izrazio neslaganje. Prema veb sajtu koji prenosi vesti iz oblasti prava, lex.bg, bio je to redak slučaj u kom jedno pitanje tako oštro podeli sud.
Sudije koje su bile protiv stava su da presuda suda nameće „jednu opštu, automatsku i objedinjenu zabranu pravne promene roda“.
Oni su ukazali da „pravna promena roda nije u sukobu sa ‘binarnim postojanjem ljudske vrste‘, zato što se ne ‘odnosi na treći rod‘“.
Adela Kačaunova, direktorka programa pravne odbrane pri bugarskom Helsinškom odboru, kritikovala je odluku suda kao populističku „donetu u korist imaginarnog javnog interesa“.
„To ukazuje na jasnu liniju regresije u sudskom i pravnom razmišljanju u Bugarskoj. Evropski sud za ljudska prava se i ranije oglašavao protiv tako nepokolebljivog stava bugarskih sudova, koji često ignorišu lična osećanja poniženja i ranjivosti i nemoći,“ izjavila je Kačaunova za BIRN.
Kačaunova je izjavila da je većina sudija Vrhovnog suda navela nedostatak detaljnog zakonodavstva u vezi sa tim iz čega se zaista prilagiđavanje tela rodnom identitetu sastoji, i na osnovu toga su doneli odluku da svi zahtevi koji se tiču izmena u matičnim knjigama moraju biti odbijeni.
„Ovo će prouzrokovati talas novih slučajeva podnetih protiv države Bugraske u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, a takođe i u Evropskom sudu pravde,“ upozorila je.
Kačaunova je rekla da se boji da će ovakav razvoj situacije prouzrokovati lične tragedije kod ljudi koji su pogođeni istim, a da pritom neće biti urađeno ništa na zaštiti tradicionalnih vrednosti ili porodičnih struktura, kako bi konzervativci želeli.
„Promena roda jedne osobe ne utiče na prava treće strane i to je loš način rezonovanja koji nije zasnovan na činjenicama,“ tvrdi ona.
Ona primećuje da je sudska presuda stigla nakon odluke Ustavnog suda iz 2021. godine koja je videla Istanbulsku konvenciju, uz pomoć koje je Savet Evrope nameravao da se bori protiv nasilja nad ženama i protiv porodičnog nasilja, kao protivustavnu iz sličnih razloga.
„Sada imamo još jedan slučaj u kom je bugarski zakon stavljen iznad međunarodnog zakona,“ kaže ona.
Aktivisti/kinje i nevladine organizacije u Bugarskoj zalažu se za jasnije procedure tako da trans osobe mogu da znaju pod kojim uslovima mogu da promene svoja lična dokumenta.
Nedostatak jasnih procedura doveo je do velikog broja još uvek nerešenih sudskih slučajeva.
„Trenutna situacija znači da će mnogi od ovih slučajeva biti prosleđeni Evropskom sudu za ljudska prava,“ izjavila je Kačaunova.
Dvanaestog februara, Bugraska Socijalistička partija pozvala je na „referendum o rodnoj ideologiji“ i tvrdila da nacrt zakona s amandmanima koji za cilj ima borbu protiv nasilja u porodici može upoznati decu sa idejama koje su protivne hrišćanskim vrednostima.
U utorak je ista partija čestitala Vrhovnom sudu na presudi protiv trans prava.
„Za nas Bugare, deca i porodica su od velike važnosti, a ustav i vladavina zakona su iznad svega,“ izjavila je liderka ove partije, Kornelija Ninova.
Prevela: MJ
