Drukčiji od drugih - Geten

vesti2U jednoj hrvatskoj osnovnoj školi suočeni s učeničkom željom za promjenu spola
Dječak zarobljen u tijelu djevojčice
Autor MARINA BOROVAC

Kad ga društvo iz razreda želi naljutiti, onda mu se obrati kao djevojčici. Ponekad ga jednako oslove i nastavnici, ali ne da bi izazvali njegov gnjev, nego zato što nenamjerno pogriješe.

Jer, još uvijek se nisu svi naviknuli da je njihova nekoć razredna prijateljica postala prijatelj. Dječak je to zarobljen u tijelu djevojčice, koji je, eto, imao sreću da je naišao na potporu obitelji. Nisu "podivljali" shvativši da im je dijete transeksualac, već su otišli po savjete stručnjacima i izvijestili školu što se to događa u njezinoj glavi i u tijelu.


Promijenio je taj osnovnoškolac čak i ime pa mu ni ono više nije tipično žensko, nego ono koje mogu nositi oba spola. Da si nadjene baš pravo ime dječaka nije mogao. Zakon to ne dopušta jer mu je, službeno, spol još uvijek ženski.

Svi poštuju
Ravnatelj škole koju dijete pohađa kaže nam kako je suradnja s njegovom obitelji iznimna. Uključeni su u  "slučaj" psihijatar, psiholog, endokrinolog, škola. A da rođenu djevojčicu oslovljavaju u muškom rodu, kako se ona i osjeća, preporuka je liječnika koju u osnovnoj školi svi poštuju. Baš zbog napora koji su svi uložili da to dijete normalno živi, odlučili smo da nećemo objaviti ni ime grada u kojem živi.
Psihologinja Jelena Poštić kaže da je upravo pozitivna reakcija okoline i stručnjaka za svaku pohvalu.

Bitno je da se radi s djetetom i da takvo dijete ima oko sebe zdravu sredinu. U suprotnom, stvaraju se traume, dijete se povlači u sebe, što na koncu niti nije zdravo. Tek u punoljetstvu, kad više nije pod paskom roditelja, takvo dijete kreće u istraživanje svojih potreba.

Po konceptu prava djeteta i u slučajevima kad je riječ o rodnom i spolnom identitetu djeca imaju pravo na slobodu, život, vlastito samoizražavanje... No, dođe li dijete zbog svoje rodne i spolne identifikacije u konflikt s roditeljima, prednost treba dati djetetu  objašnjava psihologinja Poštić.

Predmet izrugivanja
Naglašava kako je nužno da se takvom djetetu pruži podrška da se izražava i osjeća onako kako želi.

Rodno izražavanje čini se kroz ime, način odijevanja, pripadnost grupi. Mora im se to omogućiti jer djeca najbolje znaju što žele  kaže psihologinja.
Na pitanje što učiniti ako roditelji ne dopuštaju djetetu da se izrazi onako kako se osjeća, savjetuje da se učenici obrate školskom psihologu, s kojim bi na kraju trebali popričati i roditelji.

Škole trebaju poštovati različitosti i raditi na programima i prevenciji kako se ne bi dogodilo da dijete koje je različito od ostalih postane predmetom izrugivanja. Postoji priručnik pod nazivom Standard skrbi za poremećaj rodnog identiteta, o čemu je riječ i u slučaju koji spominjete, i to je zapravo edukativni materijal za stručnjake  rekla je psihologinja Jelena Poštić.

------------------

Predrasude ima i gay zajednica
Malo je registriranih transseksualnih slučajeva u tako ranoj dobi. Ali ne zato što je malo takvih osoba, nego zato što ih prati stigma. U istraživanju agencije Puls, provedenom prije mjesec dana, velik je postotak roditelja izjavio da bi transrodno i transseksualno dijete odveo psihijatru i psihologu, ali ne zato da mu pomogne, nego zato da ga izliječi. Predrasude prema transseksualcima su u Hrvatskoj puno veće nego prema gay zajednici, i one idu do te mjere da transseksualce diskriminira čak i gay zajednica kaže Daniela iz lezbijske udruge Lori.

Izvor: Večernji list