Izolacija i interseks osobe: koronavirus oživljava traume - Geten

Produžena izolacija i vanredne mere mogu da pojačaju već postojeće emocionalne, fizičke i ekonomske probleme interseks osoba

Ako koronavirus najjače udara po marginama, među onima najmarginalnijim su i interseks osobe, koje po rođenju nisu jasno određene ni kao dečaci, ni devojčice, i koje se često kao odrasle osobe bore s posledicama svog stanja.

Uticaj na interseks osobe može biti ekonomski, medicinski ili emocionalni, kako kažu zdravstveni stručnjaci, i može se pojačati s izolacijom, kako pandemija ograničava pristup zdravstvenoj nezi i podršci.

Aktivisti/kinje su zabrinuti zbog uticaja produženih mera izolacije na ove već izolovane osobe; mnoge od njih su traumatizovane operacijama tokom detinjstva koje nisu bile neophodne i koje su izvršene bez pristanka, a čiji je cilj bio da im genitalije više liče na ženske, odnosno muške.

Ujedinjenje nacije procenjuju da je 1,7% populacije interseks, tj. rođeno s atipičnim hromozomima ili polnim karakteristikama. Oko jedno na 2000 dece biva podvrgnuto operacijama normalizovanja genitalija, prema organizaciji InterACT.

Nešto nije u redu

Dženet Klark, koja živi sama u Londonu, uklonjeni su unutrašnji testisi kada je imala 16 godina. Rečeno joj je da je operacija neophodna, ali ne i kakva je operacija u pitanju i zašto je potrebna. Kada je napunila 50 godina, saznala je da je interseks pošto je slučajno imala pristup svom zdravstvenom kartonu.

„Prošla sam kroz pakao zbog svega toga,“ rekla je Dženet, koja ima sindrom potpune neosetljivosti na androgene, koji utiče na to da osobe s muškim XY hromozomima imaju ženske genitalije, ali ne i menstruaciju ili matericu, i unutrašnje testise umesto jajnika.

Ova sedamdesetčetvorogodišnjakinja je oduvek osećala da nešto „nije u redu“: kosti su joj se lako lomile i bol koji je osećala tokom seksualnog odnosa doveo je do toga da izbegava veze pošto se razvela.

Osobe s ovim sindromom, kao što je Dženet, treba da uzimaju hormon estrogen kako bi zaštitili kosti. Međutim, njoj hormoni nisu prepisani sve dok nije zašla u tridesete godine, i zato ima ozbiljnu osteoporozu i artritis.

Dženet kaže da joj je operacija ramena odložena zbog pandemije izazvane koronavirusom i da ima dve frakture koje za sad ostaju netretirane. Takođe, zbog trenutnog stanja, ne može da ide na masaže, niti na banjske tretmane koji joj pomažu kod bola.

„Očigledno je da to nije ničija krivica, kaže. „Ali… osećam se kao da sam u sličnoj situaciji kao svih prethodnih godina, kada nisam imala nikakvu podršku… a to je veoma teško.“

Trauma tajnovitosti

Portugal i Malta su zabranili nepotrebne operacije interseks dece, dok je indijska država Tamil Nadu prošle godine stavila tu praksu van zakona.

Istraživanja pokazuju da operacije bez informisanog pristanka stavljaju interseks osobe u rizičnu situaciju od fizičkih i problema s mentalnim zdravljem, i da su im izgledi da će biti siromašniji i manje obrazovani od svojih vršnjaka kad odrastu veći.

Stopa pokušaja samoubistva je oko četiri puta viša kod interseks osoba nego u generalnoj populaciji, prema istraživanju iz 2018. u kom je učestvovalo više od 1000 odraslih iz šest evropskih zemalja. Istraživanje je vodio Institut Karolinska, švedski medicinski fakultet.

„Pružaoci medicinske nege ne smatraju da je ono što oni rade traumatično,“ kaže Niki Kana, psihoterapeutkinja iz San Franciska, koja je i sama interseks osoba.

„I dok su određene stvari bile nužne, način na koji se sve to radi je ono što stvara traumu – mislim na element tajnovitosti.“

U istraživanju iz 2015, u kom je učestvovalo 272 interseks Australijanaca/ka utvrđeno je da 18% nije završilo srednju školu, u odnosu na 2% kod svih Australijanaca.

Više od tri petine zaradilo je ispod 41 000 australijskih dolara, dok je prosečan Australijanac/ka zaradio skoro 60 000 te godine, prema navodima Australijskog udruženja za ljudska prava interseks osoba.

Mirovanje

Aleks Dejvid (36) živi sam/a u Brizbejnu u Australiji, i pati od posttraumatskog stresnog poremećaja.

Dejvid, koji/a koristi zamenice oni/njima u engleskom jeziku i rodno se ne određuje, po rođenju je bio podvrgnut/a operaciji genitalne feminizacije, a potom ponovo nekoliko godina kasnije, ali mu/joj to nije rečeno dok nije napunio/la 17 godina.

„Zbog moje situacije brine me odlazak u bolnicu iz bilo kog zdravstvenog razloga,“ kaže Dejvid koji/a ima i druge zdravstvene probleme.

„Lekar mi je rekao da ako obolim od KOVIDA-19, to bi u mom slučaju verovatno imalo smrtonosne posledice. Zato moram da mirujem.“

Mnoge interseks osobe izbegavaju odlazak lekaru i inače, što može da pogorša bilo koje probleme sa zdravljem koje imaju i poveća rizik od oboljevanja od KOVIDA -19, kažu lekari.

„Interseks osobama je neophodan pristup savetovanju i psihološkoj podršci kako bi prevazišle ove probleme,“ kaže Morgan Karpenter, kodirektor Australijskog udruženja za ljudska prava interseks osoba.

Kletva

Kod interseks osoba u manje razvijenim delovima sveta, izazovi pandemje su uvećani jer mnogi/e od njih već žive u siromaštvu, na marginama društva i bez podrške porodice.

„U zemljama koje nemaju razvijeno zdravstvo, osobe se više oslanjaju na zajednicu kojoj pripadaju kada im je potrebna podrška, kaže Surja Monro, profesorka sociologije i socijalnih politika na Univerzitetu u Hadersfildu.

„A to ponekad može da bude veoma problematično za interseks osobe.“

Džejms Karanja, direktor Interseks društva Kenije, kaže da pomaže grupi od 10 osoba u Najrobiju koje su u samoizolaciji, kod kuće, prebacujući im 100 dolara mesečno za stanarinu, hranu i hormone koji su im neophodni da bi ostali zdravi.

Interseks osobe obično rade jednostavne dnevne poslove kojih više nema zbog mera izolacije, tako da očekuje da će sve više njih tražiti pomoć.

Karanja takođe brine da bi interseks osobe mogle biti iskorišćene kao žrtveno jagnje u ovoj situaciji.

„Uglavnom nas vide kao kletvu koja je bačena na društvo, tako da se bojimo da će društvo u nekom trenutku pomisliti da smo mi razlog za pandemiju,“ kaže iako se njegov strah još uvek na sreću nije ostvario.

„Idemo korak po korak, i trudimo se da preživimo,“ kaže Karanja.

Prevela: MJ

Izvor