Da, i trans žene mogu da doje svoje bebe – a jedno istraživanje pokazuje da je dojenje kod trans žena savršeno zdravo i bezbedno i za majku i za dete.
Većina pretpostavlja da samo cisrodne žene mogu da doje, ali kombinacija medicinskog istraživanja i adegdotalnih dokaza pokazuje nam da ovo nije tačno, i da i trans žene mogu takođe da doje.
Zapravo, mi znamo da trans žene mogu uspešno dojiti svoju decu, i da mleko koje one proizvode može, u najmanju ruku, biti jednako hranljivo kao ono koje proizvodi cisrodna žena nakon porođaja.
Godine 2018, medicinski časopis Zdravlje transrodnih osoba objavio je studiju slučaja, u kojoj se opisuje kako je jedna trans žena koja živi u Njujorku mogla da izazove laktaciju pridržavajući se „osnovnog okvira i preporuka“ koji su prethodni istraživači ustanovili.
Da bi mogla da doji, ovoj ženi je povećana doza steroidnog hormona estrogena koji se zove estradiol, kao što joj je povećana i doza drugog hormona, progesterona. Dat joj je i galaktagog, lek koji pospešuje laktaciju – kako bi joj se povisili nivoi prolaktina.
Najzad, ovoj ženi je rečeno da koristi pumpicu za dojenje pre nego što se njena partnerka porodila, kako bi uticala na povećanje svojih nivoa prolaktina, hormona koji proizvodi hipofiza koja pomaže rast grudi i stvaranje mleka.
Priča ove žene dospela je u žižu javnosti širom sveta zbog uspeha njenog tretmana. Tri meseca nakon što je krenula sa režimom lekova, mogla je da proizvede oko 240 mililitara ili jednu čašu mleka svakog dana.
Ona je nastavila da sama doji svoju bebu šest nedelja. Njen pedijatar je izjavio da su „rast, ishrana i pražnjenje bili u skladu s njenim razvojem“ tokom tog perioda.
Nakon šest nedelja, žena je počela da pored dojenja koristi i mlečnu formulu kao dohranu, zbog toga što se brinula da ne proizvodi dovoljno mleka.
Mleko trans žene hranljivo i zdravo
Iako je to istraživanje potvrdilo da su mnoge trans žene fizički sposobne da doje – ono nije pružilo dubilji uvid u nutricioni sastav ženinog mleka.
Međutim, rad Ejmi K. Vajmer, objavljen u majskom izdanju Žurnala o laktaciji kod ljudi, pozabavio se upravo ovim pitanjem.
Baš kao i studija iz 2018, istraživanje Ejmi Vajmer predstavilo je jednu studiju slučaja, ovog puta četrdesetšestogodišnje trans žene koja je želela da zna može li da „podrži svoju partnerku tokom prvih meseci nakon porođaja“, tako što će joj pomoći sa dojenjem.
Tokom meseci koji su prethodili rođenju njihovog deteta, žena se podvrgla sličnom tretmanu odnosno režimu kao što je onaj opisan u prethodnoj studiji. Po rođenju bebe, saznala je da je u stanju da proizvede oko 150 mm mleka dnevno tokom pet sesija izmlazavanja. Dve nedelje nakon rođenja bebe, počela je da je „uspešno“ doji jednom ili dvaput dnevno, a povremeno bi bebi ponudila bebi i flašicu s mlekom dobijenim izmlazavanjem.
Za potrebe svog rada, Vajmer je takođe izvela analizu četiri uzorka mleka koje je žena proizvela, kako bi bolje razumela njegovu hranljivu vrednost i osobine. Saznala je da mleko „pokazuje vrednosti proteina, masti, laktoze i ima kalorijski sastav koji prevazilazi kalorijski sastav standardnog mleka trudnice“.
Žena u središtu istraživanja posvedočila je tome koliko je dojenje imalo neverovatan uticaj na njen odnos sa sopstvenom bebom. U radu stoji da ona smatra da je dojenje donelo „emotivno ispunjenje“ osim što je bilo „pragmatično“ jer je mogla da pomogne svojoj partnerki oko obaveze dojenja.
„I dalje se osećam osnaženo što sam bila u stanju da ovo uradim za našu bebu i da izgradim takvu povezanost s njim tokom prvih dana. To je nešto što mnoge žene rade, a za mene je bilo veoma posebno,“ izjavila je ona.
I dok je istraživanjem utvrđeno da je mleko podjednako hranljivo kao mleko bilo koje žene, ipak postoji jedna negativna strana: količine koje je proizvodila bile su niže od količine koja je potrebna za „nezavisno održavanje rasta i razvoja bebe“.
Istraživanjem je utvrđeno „da je to bilo barem delom zbog ređih sesija dojenja kod ove osobe, stalno ispod uobičajeno preporučene učestalosti od barem šest do osam puta dnevno kako bi se ustanovila i održala solidna proizvodnja mleka“.
U slučaju ovog para, to nije bilo važno jer smo imali dva roditelja koji doje bebu, što je značilo da su i dalje lako mogle da proizvedu dovoljno mleka za bebu.
Vajmer je napisala da je „relativno niska količina proizvedenog mleka takođe zabeležena u dva prethodno objavljena izveštaja o indukciji laktacije kod transrodnih žena. Međutim, tu možemo imati i druge faktore koji utiču na situaciju, iza svega pomenutog.
Trans žene govore o svom iskustvu sa dojenjem
Potrebno nam je više istraživanja kako bismo bolje i potpunije razumeli složenosti dojenja kod trans i rodno varijantnijh osoba. Međutim, dok budući roditelji čekaju da nauka sustigne ono što se već dešava na terenu, imamo mnoštvo dokaza anegdotskog tipa koje trans osobama može da pomogne da bolje shvate kako mogu da doje svoju decu.
Jedan od najglasnijih zagovarača dojenja kod trans osoba je strimerka sa Tviča, poznata kao Nominal Naomi. Studentkinja doktorskih studija i majka troje dece, na društevnim mrežama često govori o sopstvenom iskustvu s dojenjem, i zbog toga dobija niz tužbi u vezi sa zaštitom dece, i žrtva je onlajn zlostavljanja i napada zbog svog aktivizma.
U razgovoru za portal PinkNews, Naomi kaže da je njena verenica, koja već ima decu iz prethodnog braka, odlučila da je Naomi u boljoj poziciji da doji njihovu decu jer ima fleksibilniji raspored.
Prevela: MJ
