Sud pravde Evropske unije održao je prekjuče, 22. maja, ročište u predmetu C-43/24 Šipov. Ovo saslušanje je ključni korak u ovom slučaju, koji dovodi u pitanje trenutnu zabranu pravnog priznanja roda u Bugarskoj.
Pozadina slučaja
Saslušanje je usledilo nakon tužbe koju je podnela trans žena iz Bugarske, a koja trenutno živi u Italiji. Bugarski sudovi su u više navrata odbijali njene zahteve da pravnim putem izmeni svoju znaku za rod i ime u svojim bugarskim ličnim dokumentima. Neusklađenost između rodnog identiteta u kom živi i rodnog izražavanja i oznake za rod u njenim zvaničnim ličnim dokumentima dovodi do diskriminacije u svim oblastima života u kojima su lični dokumenti potrebni, od pristupa zdravstvenoj zaštiti i robi i uslugama, do zapošljavanja, pristupa obrazovanju (upis), pristupa stanovanju ili traženja socijalne pomoći. To takođe stvara prepreku njenom ostvarivanju slobode kretanja.
Evropski sud za ljudska prava je već presudio 2020. godine u slučaju I.T. i ponovo 2022. godine u slučaju P.H., da Bugarska krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima time što ne obezbeđuje brze, transparentne i pristupačne zakonske procedure za priznavanje roda. Od tada se situacija za trans osobe u Bugarskoj značajno pogoršala. Dana 20. februara 2023. godine, Vrhovni sud je usvojio obavezujuću odluku kojom je utvrđeno da bugarski zakon ne dozvoljava sudovima da dozvole promenu pola, imena i ličnog identifikacionog broja trans osoba u matičnim knjigama. O tome više našem sajtu ovde – nakon te vesti 2023. najavljeno je podnošenje više tužbi protiv države Bugarske pred Evropskim sudom za ljudska prava i Evropskim sudom pravde (prim. prev.). Stoga je ovom odlukom uvedena opšta, automatska i univerzalna de facto zabrana opštim bugarskim sudovima da pružaju pravno priznanje roda.
Slučaj pred Evropskim sudom za pravdu
U ovom slučaju, od Evropskog suda za pravdu se traži da odluči da li bugarski pravni sistem, koji efektivno blokira zakonsko priznanje roda uglavnom zbog sudskih odluka zasnovanih na verskim i moralnim uverenjima, krši principe jednakosti i nediskriminacije EU prava, slobode kretanja i prava na privatni i porodični život, kao što je zagarantovano Poveljom o osnovnim pravima EU i Sporazumima.
Na saslušanju, Evropska komisija je navela da države članice koje ne dozvoljavaju trans osobama pravno priznanje roda krše zakon EU jer ograničavaju uživanje prava iz zakona EU, uključujući pravo na slobodno kretanje. Po mišljenju Komisije, u slučaju Bugarske, to bi zahtevalo izmene izvoda iz matične knjige rođenih i podataka u matičnim knjigama. Takve promene treba da budu zasnovane na „stvarnom, življenom rodnom identitetu osobe“.
Holandija je takođe intervenisala u ovom slučaju, tvrdeći da zakon EU obavezuje države članice da obezbede brzu, pristupačnu i transparentnu zakonsku proceduru priznavanja roda, pozivajući se na osnovna ljudska prava. Portugal i Estonija su takođe podnele pismene podneske u prilog osnovnih prava u ovom slučaju.
Generalni pravobranilac Evropskog suda pravde daće svoje mišljenje 4. septembra 2025. godine.
Uticaj
Pozitivna presuda Evropskog suda pravde bila bi od najveće važnosti za zaštitu trans osoba koje su i dalje lišene bilo kakve mogućnosti da im se rodni identitet prizna u nekim državama članicama EU. To bi potvrdilo da je odsustvo bilo kakve mogućnosti da se dobije zakonsko priznanje roda u državi članici nespojivo sa osnovnim vrednostima EU, Poveljom o osnovnim pravima EU i odredbama Sporazuma.
U svetlu nedavnih presuda u slučajevima Mirin, Mus i Deldit, ovaj slučaj bi mogao da pruži priliku da se nastavi sa pozitivnim ishodima za zaštitu osnovnih prava trans osoba u EU, i da se prevaziđe i ode dalje od uzajamnog priznavanja zakonskog priznanja roda.
Stručni savetnik TGEU-a i viši savetnik za politiku, Richard Keler, je izjavio: „Pozdravljamo odluku Komisije i njenu jasnu podršku životima trans osoba na današnjem saslušanju. Bez dokumenata koji odgovaraju našem stvarnom rodnom identitetu ne možemo pristupiti osnovnim pravima EU. Pravo EU zahteva da države članice imaju pravne procedure priznanja roda. Zabrana nikada ne može biti u skladu sa pravom EU. Radujemo se mišljenju i presudi u ovom slučaju krajem leta 2025. godine”.
Organizacije Bilitis, Bugarski Helsinški odbor, Deistvie, ILGA-Europe i TGEU (Trans Europe and Central Asia) pružaju podršku podnosiocu predstavke i njenim advokatima u ovom slučaju.
Geten se pridružuje podršci.
Prevela: MJ
