Vrhovni sud Bugarske otvorio je vrata pravnom priznanju roda čime je okončan višegodišnji sudski zastoj.
Krajem jula, Vrhovni sud Bugarske doneo je odluke u korist četiri trans osobe koje su tražile pravno priznanje svog rodnog identiteta. Ova odluka usklađuje praksu u Bugarskoj sa praksom Suda pravde Evropske unije i omogućava promenu oznake za rod, imena i jedinstvenog matičnog broja.
Sudije su takođe zaključile da pravo EU nalaže Bugarskoj da uspostavi zakonski postupak za pravno priznanje roda, što je neophodno kako bi trans građani i građanke Bugarske mogli slobodno da putuju i borave unutar Evropske unije.
U zajedničkom saopštenju, organizacije TGEU – Trans Europe and Central Asia, Bilitis, Deystvie i ILGA-Europe pozdravljaju odluke Vrhovnog suda Bugarske kao dugo očekivane i predstavljaju ih kao veliko olakšanje za trans osobe u Bugarskoj.
Zastoj u ostvarivanju pravde
Ove odluke su dugo iščekivane. Ipak, neke zemlje EU su poznate po tome što veoma sporo sprovode presude evropskih sudova, a naročito loš dosadašnji učinak Bugarske izazivao je strahovanja da će pravno priznanje roda i dalje ostati nedostižno za trans osobe u Bugarskoj. Neizvršavanje sudskih presuda ne uskraćuje prava samo trans osobama u Bugarskoj; ono podriva evropski sistem zaštite ljudskih prava za sve.
K.M.H., podnositeljka predstavke koja je bila ključna za slučaj Shipova pred Sudom pravde Evropske unije, jedna je od četiri osobe kojima je sada priznato pravo na promenu podataka. Ona je prvi put zatražila da joj se pol u ličnim dokumentima označi kao ženski pre skoro deset godina. Pošto živi u Italiji, njena stara bugarska dokumenta su je više puta dovodila u situaciju da mora da otkriva svoj trans identitet, a zbog njih joj je bilo teže i da pronađe posao.
Šta je Sud rekao
Ova odluka direktno proizlazi iz slučaja Shipova, u kojem je Sud pravde Evropske unije u martu 2026. godine utvrdio da države članice moraju omogućiti pravno priznanje roda kako bi građani EU mogli da ostvaruju pravo na slobodu kretanja bez ograničenja.
Bugarske sudije zaključile su da svako ima pravo da odredi sopstveni rodni identitet i da se to „ne može dovoditi u pitanje“. Pozivajući se na Povelju Evropske unije o osnovnim pravima i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, potvrdile su da pravo na privatni život obuhvata i pravo osobe da definiše sopstveni rodni identitet.
Na pitanje da li je zabrana koju je uvela Bugarska u skladu sa Ustavom, sudije su bile direktne: „Vladavina prava u Bugarskoj podrazumeva univerzalnu jednakost dostojanstva svih ljudi, uključujući i transrodne osobe.“
Prema oceni Suda, uskraćivanje pravnog priznanja značilo bi nepriznavanje dostojanstva na koje svaka trans osoba ima pravo i koje su sudovi dužni da štite.
Reakcije
Civilno društvo pozdravilo je ovu odluku, ali istovremeno zahteva njeno brzo sprovođenje:
„Duboko je olakšanje i izvor zadovoljstva videti da sistem funkcioniše. Trans osobe imaju jednako dostojanstvo i jednaka prava. One mogu da se oslone na Sud pravde Evropske unije i domaće sudove kako bi zaštitile i ostvarile svoja prava. Bugarska vlada sada mora hitno da pokrene zakonodavni proces, uz suštinsko uključivanje organizacija civilnog društva. Krajnje je vreme da se uspostavi brz, transparentan i pristupačan administrativni postupak za pravno priznanje i poštovanje trans osoba u Bugarskoj“, rekao je Ričar Keler, stručni savetnik i rukovodilac sudskih postupaka, TGEU – Trans Europe and Central Asia.
„Ove odluke predstavljaju dugo očekivanu prekretnicu za trans osobe u Bugarskoj. Nakon višegodišnjeg sudskog zastoja, Vrhovni sud je potvrdio da trans osobe imaju jednako dostojanstvo i jednaka prava i da se pravno priznanje roda ne može uskraćivati zbog nepostupanja zakonodavca. Kao advokatica koja je zastupala podnositeljke i podnosioce predstavki pred nacionalnim sudovima, kao i u slučaju Shipova pred Sudom pravde Evropske unije, pozdravljam ovaj ishod kao dokaz da strateško vođenje sudskih postupaka može ukloniti sistemske prepreke.
Bugarska vlada sada mora bez odlaganja da reaguje i uspostavi brz, transparentan i pristupačan postupak za pravno priznanje roda, zasnovan na samoodređenju i u potpunosti usklađen sa evropskim standardima ljudskih prava“, izjavila je Denica Ljubenova, kopredsedavajuća organizacije Deystvie, advokatica podnositeljki i podnosilaca predstavki pred bugarskim sudovima i pravna zastupnica u slučaju Shipova pred Sudom pravde Evropske unije.
Početkom 2023, Vrhovni sud je doneo presudu, pozivajući se na navode iz ustava Bugarske da je pol samo biološka kategorija, da transrodne osobe više neće moći da promene svoja dokumenta u skladu sa svojim identitetom. O tome više na našem sajtu.
Prevela i priredila: MJ
